Bara Dvorina

Bara Dvorina se prostire na površini od 726,20 ha i nalazi se između mjesta Klakar i Donja Bebrina, na prostoru sa južne strane omeđenim rijekom Savom. Pri vodostajima većim od 500 cm u ovo područje se izlijeva Sava, a prilikom povlačenja u depresijama ostaju značajne količine vode koje tvore gotovo cijelu godinu močvarna staništa pogodna za razvoj životinjskog i biljnog svijeta. Bara Dvorina je sigurno jedna od najvećih prirodnih vrijednosti Brodsko posavske županije.

Duž državne i južne granice Općine nalaze se na prostoru od lijeve obale Save do obrambenog nasipa inundacije koje su pod plavljene savskim vodama. Ove inundacije, koje se u nizu nadovezuju, predstavljaju u današnje vrijeme izuzetne prirodne vrijednosti – u vrijeme kada su autohtoni biotopi - staništa biljnih vrsta i obitavališta životinja svedena na najmanju mjeru. Uz relativno male preinake i ulaganja ovo mogu biti značajna staništa vrijednih močvarnih biljnih vrsta i zajednica, važna područja za mrijest riba, gniježđenje i obitavanje ptica močvarica i ostalih životinjskih vrsta. Područja su izložena poplavama i često preplavljena gotovo do nasipa (proljeće i jesen). Kada se voda povuče mještani sela Gornja Bebrina, Klakar i Donja Bebrina, koriste močvarne livade kao pašnjake. Manji dio ovog zemljišta se obrađuje (Veliko polje, u Gornjoj Bebrini) dok se dio nalazi pod šumom (Posijeke u Donjoj Bebrini). Ovo područje površine cca 1.500 ha nalazi se djelomično u državnom vlasništvu, vlasništvu Hrvatskih šuma i Hrvatskih voda, a djelomično u privatnom vlasništvu.

Prva inundacija je južno od Gornje Bebrine i Klakara (Veliko polje, Njive, Čemenica), a na njih se nastavlja južno od naselja Donja Bebrina zaštićeno područje specijalnog ornitološkog rezervata – Bara Dvorina na površini 726 ha koje je Odlukom SO Slavonski Brod proglašeno specijalnim ornitološkim rezervatom (Br. I/3-2377/1-1987. od 08. svibnja 1987. g.).

Bara Dvorina kraj Donje Bebrine proteže se uz lijevu obalu Save između nasipa i obale rijeke. Prostire se u ukupnoj površini 726 ha 19 a 64 m2, od čega u privatnom posjedu 163 ha, a u društvenom 562 ha. Ovaj prostor proteže se u dužini od oko 6 km, a prosječna mu je širina 1 km. Granicu rezervata određuje lijeva obala Save od 343 km (kota 88,1) do 334 km (kota 90,6), pa nasipom do groblja Klakar i okomito linijom natrag do početne točke. Osim same bare, zaštićeni prostor obuhvaća okolne travnjake između nasipa i Save, a sa istočne strane i dio hrastove šume prošarane manjim barama. Budući da na ovom mjestu nema nasipa uz Savu, cijelo područje izloženo je poplavama i često preplavljeno sve do nasipa južno od Donje Bebrine.

Bara Dvorina vrlo je interesantna i sa ornitološkog i sa botaničkog stanovišta. Ovdje je razvijeno nekoliko biljnih zajednica koje bi bilo potrebno znanstveno ispitati. U vodi nalazimo zajednicu lopoča i lokvanja (Nymphaeto - Nupharetum), dok rub bare obraštava nekoliko vrsta šaševa (Carex sp.), trava pirevina (Glyceria fluitans), idirot (Acorus calamus), močvarna perunika (Iris pseudacorus) i dr. Ponegdje uz baru nalazimo vrlo slikovita stara šuplja kvrgava stabla bijele vrbe (Salix alba). Za ptičji svijet bara Dvorina predstavlja veliku vrijednost, naročito u vrijeme proljetne i jesenske seobe, kada ovdje boravi kvalitativno i kvantitativno vrlo bogata ornitofauna. Prema podacima ornitologa ing. Mirka Šetine, koji je godinama proučavao ptice Dvorine i okolnog područja, ovdje je zabilježeno preko 160 ptičjih vrsta. Na bari gnijezde: gnjurac ćubasti (Podiceps cristatus), gnjurac plinorac (Tachiopatus ruficollis), divlje patke (Anas platyrhynchos), patka njorka (Aythya nyroca), crna liska (Fulica atra), guša zelenoga (Galinula chloropus), čigra bjelobrada (Chlidonias hybridus), čigra obična (Sterna hirundo), kokošica mlakara (Rallus aquanticus), nekoliko vrsta štijoka (Porzana spp.), trstenjak droščić (Acrocephalus arundinaceus), trstenjak rogožar (Acrocepnalus schoenobenus). Okolni vlažni travnjaci gnijezdilište su vivke (Vanellus vanellus), fazana (Phasianus colchicus), ševe čevrljužice (Calendrella cinerea), ševe kukuljave (Galerida ristata). Prijašnjih godina tu je gnijezdio i prdavac prepeličar (Crex crex), ali u posljednje vrijeme nije primjećivan. Na travnjacima hrane se i bijele rode (Ciconia ciconia), koje gnijezde po okolnim selima. U grmlju uz nasip gnijezde se: grmuše crnoglave (Sylvia atricapilla), grmuše pjenice (Sylvia communis), trstenjak mlakara (Acrocephalus palustris), crvendać (Erithacus rubecula), slavuj (Luscinia megarhynchos), svračka rusog (Lanius collurio). Okolne šume hrasta lužnjak, prošarane manjim barama s močvarnom vegetacijom, bogate su gnjezdaricama: golubova, sove, djetlovke, različite pjevice, crna lunja (Milvus migrans), divlja patka (Anas platyrhynchos), čapljica voljak (Ixobrycus minutus) i dr. U vrijeme proljetne i jesenske seobe, a dijelom i zimi, Dvorina je daleko bogatija ptičjim vrstama. Tada se vodena površina povećava i na njoj se, dokle god je ne zarobi led, zadržavaju velike koncentracije močvarica iz cijele Evrope. Različite patke, gnjurci, ronci, čaplje, rode, štijoke, grabljivice, galebovi, čigre, lastavice i ostale pjevice, te veliki broj raznih šljukarica - ovdje se odmaraju i hrane za vrijeme svog putovanja.

Imajući u vidu činjenicu da je Bara Dvorina od značaja za ornitofaunu čitave Evrope, kao i to da je Republika Hrvatske kao potpisnica Međunarodne konvencije o zaštiti močvara i ptica močvarnih staništa (Ramserska konvencija) obavezna izdvojiti i sačuvati močvaru od većeg ornitološkog značaja, potrebno je baru Dvorina štititi kao specijalni rezervat prirode - ornitološki rezervat. U kontaktnom području potrebno je očuvati prirodan okoliš te braniti građenje i druge oblike narušavanja prirodne cjelovitosti. Od životinjskih vrsta na području općine Klakar najzastupljeniji su zec, fazan, srneća divljač, a nešto manje ima divljih svinja i srneće divljaći.

Adresa i kontakti

Adresa:
Klakar 26a
35208 Rušćica, Hrvatska
Tel:
+385 35 226 127
Tel:
+385 35 226 073
Fax:
+385 35 226 079
Web:
E-mail:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Povežite se

Želite li primati naš e-bilten?
Upišite Vašu e-mail adresu i već slijedeće izdanje stići će i u Vaš sandučić!

Pratite nas na društvenim mrežama