2. siječnja 2025. – Dana 14. ožujka 2024. Hrvatski sabor proglasio je 2025. godinu „Godinom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva“ kao podsjetnik na bitne trenutke u povijesti hrvatskog naroda − godinu krunjenja prvog hrvatskog kralja Tomislava kao i njegov spomen u pismu pape Ivana X. kojim je 925. godine sazvan Prvi splitski crkveni sabor − čime je Hrvatska postala samostalnim i priznatim kraljevstvom, što je imalo ključnu ulogu u oblikovanju hrvatskog nacionalnog identiteta i suverenosti.
Jednako tako, s početkom Hrvatskog Kraljevstva, koje je pripadalo zapadnom kršćanskom nasljeđu, na hrvatskim se prostorima pojavljuju prvi dokumentirani glasi o glagoljici i crkvenoslavenskom jeziku u bogoslužju, koji će u idućim stoljećima postati kulturnim i identitetskim obilježjem Hrvata.
„Godina obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva“ jedinstvena je prilika za isticanje bogate kulturne baštine hrvatskog naroda, uključujući hrvatski jezik, umjetnost i arhitekturu koji su obilježili proteklo tisućljeće.
Općina Klakar s ponosom se pridružuje obilježavanju 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva, koju je Hrvatski sabor proglasio kao podsjetnik na ključne trenutke u povijesti hrvatskog naroda.
U znak sjećanja na godinu 925., kada je prvi hrvatski kralj Tomislav okrunjen i kada je Hrvatska postala priznato kraljevstvo, Općina Klakar je zasadila 11 sadnica lipe.
Ovaj čin predstavlja našu povezanost s bogatom hrvatskom kulturnom baštinom te poštovanje prema povijesti i vrijednostima koje su oblikovale naš narod. Podsjetnik je i na dugotrajan doprinos hrvatskog jezika, umjetnosti i arhitekture, koji su kroz stoljeća čuvali naš identitet.
Simbolika stabla lipe (Tilia) 🌳
Staroslavenskim plemenima lipa je bila izuzetno važan simbol i u starim se zapisima navodi kao sveto slavensko drvo;
Slaveni su drvo lipe posvetili boginji Vidi, zaštitnici braka i ljubavi, zbog čega je ono poznato i kao drvo ljubavi. Pod drvom lipe obavljali su se obredi vjenčanja, ali i odvijali sudski procesi (vjerojatno i razvodi).
lipa je smatrana i stablom sudbine pa je u prošlosti postojao obred sađenja ovog drveta na dan rođenja muškog potomka.
“Cvjetokitna lipo, tebe u svoj srdi, niti Perun žarkom strijelom ne nagrdi!” Vođeni vjerovanjem da grom nikada ne udara u lipu, Slaveni su njezine ogranke pričvršćivali na krovove, kako bi sačuvali kuće od udara gromova.
smatrali su da ovo drvo štiti od zla, zbog čega su gradili kuće upravo u blizini stabala lipe.
drvo lipe je mekano pa se u narodu kaže za osobu koja je mlitava, mlaka i lijena da je „lipov čovjek“.
Baš kao što su nekadašnji Hrvati čuvali svoje kraljevstvo, tako i mi danas čuvamo našu kulturnu baštinu i prirodu za buduće generacije.
